Zvizdić o radu Vijeća ministara BiH: Zabilježen ekonomski rast, napredak na putu evropskih integracija….
Vijeće ministara BiH je imenovano 01. aprila 2015. godine, i odmah na početku mandata smo, svjesni situacije u kojoj se nalazi BiH, kao i potreba i opravdanih zahtjeva građana i institucija BiH, definirali nekoliko najvažnijih prioriteta u našem radu, kao što su:
Deblokiranje i ubrzavanje procesa evropskih i NATO integracija;
Ekonomski rast i razvoj, sa fokusom na investicije, rast izvoza, novo zapošljavanje i poboljšanje ukupnih socio-ekonomskih prilika,
Vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i svih oblika ekstremizma;
Jačanje i unapređenje regionalne i međunarodne saradnje.
Mogu kazati, i kroz brojne parametre i predočiti, da smo u dosadašnjem trogodišnjem periodu vrlo aktivno i konzistentno radili na realizaciji navedenih prioriteta, i prema mišljenju domaćih i medjunarodnih predstavnika i institucija, u tom periodu je ostvaren vidljiv i kredibilan progres. Isto tako, rad VM BiH je bio opterećen zatečenom blokadom evropskih integracija i ekonomskom stagnacijom, kao i stalnim političkim i instutucionalnim opstrukcijama i izazovima o kojima ću djelimično govoriti u nastavku.
EVROPSKE INTEGRACIJE BIH
ZATEČENO STANJE:
2008.-2015. – BLOKADA EU INTEGRACIJA BIH
BIH je započela pregovore o Sporazumu o Stabiliziaciji i Pridruživanju 2005. godine, parafirala sporazum 2007. i potpisala sporazum 2008 godine. Tada je bila „rame uz rame“ sa ostalim zemljama u regiji zapadnog Balkana: Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom itd.
Nažalost, u periodu od 2008-2015., proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine je bio usporen, a u određenim periodima i blokiran, pri čemu BIH počinje zaostajati za svojim susjedima, a onda i stagnirati u svim fazama EU integracija:
Nije usvojen integrirani program ekonomskog rasta i razvoja;
SSP nije stupio na snagu,
nije usvojen „mehanizam koordinacije“,
nisu održavani sastanci Pododbora sa EU institucijama,
Bosna i Hercegovina je stavljena na „sivu listu“ MONEYVAL-a i FATF-a, zbog neefikasnosti u vezi sa borbom protiv pranja novca i finansiranja terorizma;
nisu usvojene ključne strategije: transportna, energetska, poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao ni okoliša, zbog čega BiH nije dobila očekivane investicije za izgradnju saobraćajne i energetske infrastrukture, dok je godišnja alokacija IPA II fondova za Bi umanjena za 60 miliona eura na godišnjoj razini – što znači da je BiH bilo dozvoljeno da povuče samo 166 miliona eura umjesto mogućih 660 miliona eura;
NAZIV DRŽAVE SREDSTVA IZ IPA II FONDOVA/ U EURIMA
ALBANIJA 650
MAKEDONIJA 664
CRNA GORA 270
SRBIJA 1500
BOSNA I HERCEGOVINA 166
Zbog unutrašnje blokade evropskog procesa, Bosna i Hercegovina nije uspjela predati zahtjev za članstvo u EU, niti dobiti Upitnik i kandidatski status, dok su sve zemlje u našem regionu dobile status kandidata do kraja 2014. godine.
DRŽAVA ZAHTJEV ZA ČLANSTVO STATUS KANDIDAT
HRVATSKA 2003 2004
MAKEDONIJA 2004 2005
CRNA GORA 2008 2010
SRBIJA 2009 2012
ALBANIJA 2009 2014
BIH 2016 ——
– 2018. – DEBLOKADA EVROPSKIH INTEGRACIJA: UBRZANA I EFIKASNA REALIZACIJA EVROPSKIH OBAVEZA BIH (najvažnije aktivnosti):
2015:
Stupanje na snagu Sporazuma o Stabilizaciji i Pridruživanju;
Izrada i usvajanje Ekonomske Reformske Agende za BiH za period 2015-2018.;
Intenziviranje aktivnosti i konkretizovanje projekata u okviru „Berlinske inicijative“ i „agende za povezivanje“ za zemlje Zapadnog balkana;
Izrada prijedloga „Mehanizma koordinacije“ kao jednog od najvažnijih dokumenata za proces EU integracija BiH;
Deblokada rada Pododbora između BiH i EU;
Uspostava Nacionalnog Investicionog Komiteta BiH za pripremu i kandidovanje projekata BiH u okviru EU fondova za Zapadni balkan.
2016:
Tehnička adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;
Aplikacija za članstvo BiH u EU:
Usvajanje i uspostava funkcionalne strukture „Mehanizma koordinacije procesa EU integracija u BiH“;
Potpisivanje i ratificiranje Protokola na SSP da bi se uzelo u obzir pristupanje R Hrvatske Evropskoj uniji;
Potpisivanje Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i BiH, s druge strane;
Usvajanje Odluke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje o zamjeni Protokola 2 uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane;
Održani su prvi sastanci niza pododbora, i to: Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo, Pododbora za trgovinu, industriju, carine i oporezivanje, Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju, Pododbora za transport, energiju, okoliš i regionalni razvoj, te sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost;
Nastavljen je kontinuitet u implementaciji aktivnosti definisanih u okviru Reformske agende na svim nivoima vlasti u BiH, a kredibilna realizacija navedenih mjera je već u 2016 godini dovela do veoma konkretnih i mjerljivih rezultata, odnosno porasta svih makroekonomskih parametara u BiH;
Usvojene su brojne strategije: Strategija transporta BiH; Stretegija unapređenja pravnog sektora, Strategija borbe protiv korupcije, Strategija borbe protiv terorizma, Strategija integrisanog upravljanja granicom, Strategija u oblasti migracija i azila, itd.
Bosna i Hercegovina skinuta sa “sive liste” MONEYVAL-a zbog uspješnih rezultata u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma;
Bosna i Hercegovina je dobila Upitnika EK sa 3242 pitanja.
2017:
Priprema odgovora na 3242 pitanja iz Upitnika Evropske Komisije za BiH: osnivanje 35 radnih grupa sa preko 1600 članova, održano preko 120 sastanaka, izrađeno preko 25000 stranica radnog materijala za finalizaciju odgovora;
Usvajanje Strategije za zaštitu okoliša, Strategije za iseljeništvo, Strategije upravljanja dugom, itd
Pristupanje Ugovoru o Transportnoj zajednici zemalja EU i Zapadnog Balkana;
Usvajanje seta zakona o akcizama čime su tvoreni uvjeti za ubrzanu izgradnju autoputa Vc, kao i brzih cesta imajući u vidu da su postala operativna kreditna sredstva u iznosu od više stotina miliona eura, kao i grant sredstva u iznosu od 80 milona eura koja je BiH dobila za izgradnju različitih dionica i infrastrukturnih objekata na autoputu Vc.
2018:
Usvojena Strategija ruralnog razvoja BiH;
BiH skinuta sa „sive liste“ FATF-a
Završen, preveden i uručen Upitnik EK za BiH koji predstavlja jedan od najsveobuhvatnijih i najizazovniji dijelova procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine, jer pokriva sve segmente političkog, pravnog, ekonomskog, socijalnog, društvenog i administrativnog života u BiH: 3242 pitanja – 20 000 stranica odgovora, 1600 učesnika u izradi odgovora, 1115 pratećih akata.
NATO INTEGRACIJE – AKTIVACIJA MAP-a
Poseban napredak na realiciji uvjeta iz Tallinna, kako bi NATO Savez što prije mogao donijeti odluku o aktiviranju Akcionog plana za članstvo (MAP), je postignut u 2016. i 2017. godini, te su od ukupno 63 (odnosno 57) perspektivnih vojnih lokacija do sada upisane 32 (koje se nalaze u Federaciji BiH), dok se ostale nalaze u procesu knjiženja ili u pripremi za knjiženje.
EKONOMSKI RAST I RAZVOJ
EKONOMSKA REFORMSKA AGENDA ZA BIH – 2015-2018
U sklopu nadležnosti Vijeća ministara planirane su 34 mjere u Akcionom planu za realizaciju Reformske Agende, a do marta 2018. godine u potpunosti je realizirano 20 mjera, 8 mjera se kontinuirano provodi, dok je za 6 mjera realizacija u toku. Dosadašnji stepen realizacije planiranih reformskih mjera za četverogodišnji period iznosi 80%, što je, zajedno sa reformama koje su provedene na nivou entiteta, dovelo do ukupnog rasta svih vitalnih ekonomskih parametara BiH.
RAST GDP-a
Za razliku od vrlo lošeg, pa i negativnog pada GDP-a koji je na primjer u 2009. godini bio – 3%, u 2010 0.87%, 2011 0,96% ili u 2014 1,15%, rast GDP-a u 2015 je bio 3,07%, u 2016 2,8%, u 2017 3,0% što, kada se ima u vidu rast izvoza kao jednog od najvažnijih indikatora privrednog rasta koji je u 2017 porastao za 16,58%, dok više od 71,8% izvoza ide prema zemljama EU, a po prvi put pokrivenost uvoza izvozom prešla iznos od 60%, govori o činjenici da su naši resursi na planski način stavljeni u funkciju ekonomskog razvoja BiH, kao i da je značajno unaprijeđen kvalitet i konkurentnost naših proizvoda.
Kao rezultat provođenja mjera iz reformske agende, BiH je očuvala stabilnost finansijskog sistema i svoj kreditni rejting – izvještaj Moody’s za 2017 je očuvao stabilan kreditni rejting BiH sa pozitivnim perspektivama.
RAST PRIHODA
Naš fokus je u prvoj fazi provođenja Reformske agende bio na jačanju upravljanja javnim finansijama. Značajno je smanjen ukupan trošak plata u javnom sektoru, a očekujemo da će se kroz mjere u sklopu reforme javne uprave i dalje povećati efikasnost u potrošnji javnih sredstava. U toku 2016. godine ukupno je prikupljeno 6,6 milijardi KM bruto prihoda (Uz rast bruto prihoda od 4,5%, ali i skroman rast povrata sa JR UIO, neto prihodi su dostigli iznos oko 5,5 milijardi KM), da bi se trend rasta nastavio i u 2017 godini kada je prikupljeno više od 7 milijardi KM. Najvažniji pokretači rasta prikupljenih neto prihoda u 2016. godini su prihodi od PDV-a, prihodi od akciza i putarina.
RAST IZVOZA
Za razliku od nekoliko prethodnih godina, tokom 2015., 2016. i 2017. godine nastavljen je uzlazni trend u bosanskohercegovačkoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni sa svijetom, a glavne karakteristike su mu bile povećanje obima ukupne robne razmjene, izvoza roba, smanjenje vanjskotrgovinskog robnog deficita i bolja pokrivenost uvoza izvozom.
Bosna i Hercegovina je u 2016. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 9,8 milijardi KM, što je rezultiralo sa pokrivenošću uvoza izvozom od 60,4 %, dok je u 2017 godini ostvaren izvoz u vrijednosti od 11,4 milijarde KM, što je za 16,5% više nego u 2016 godini,
dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 61,86%, a ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene se približio iznosu od 30 milijardi KM.
Preko 72% izvoza ide prema zemljama EU, dok ostatak ide prema zemljama CEFTA-e, EFTA-e, te Turskoj i Rusiji kao rastućim tržištima za BH proizvode. Posmatrano po zemljama najviše stope rasta izvoza roba zabilježene su prilikom izvoza u Njemačku, Austriju, Italiju, Holandiju, Švajcarsku, Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Tursku i Rusiju.
Pozitivan trend rasta izvoza se nastavio i u prvom kvartalu 2018 godine, što je dovelo do rasta od 17,5% u odnosu na isti period iz 2017 godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom narasla na dosad rekordnih 67,8%. Izvoz u EU je porastao za 18,4% a u zemlje CEFTA-e 27,3%.
RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
I 2016. I 2017. godinu je obilježio rast industrijske proizvodnje, u prosjeku većem od 4,5%. Ono što je posebno važno istaći jeste činjenica da je ovaj rast obima proizvodnje bio praćen i povećanjem broja zaposlenih u okviru industrije. Posmatrano po sektorima, može se konstatirati da su svi sektori pozitivno doprinijeli ostvarenom povećanju industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Ipak, najznačajniji doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje u BiH ostvaren je u okviru bosanskohercegovačke prerađivačke industrije koja je u 2016/2017 godni, zahvaljujući pozitivnim ekonomskim kretanjima na izvoznim tržištima, ostvarila povećanje proizvodnje od skoro 5,6% u odnosu na prethodne godine.
RAST TURIZMA
Bosna i Hercegovina se nalazi među 20 zemalja svijeta sa najvećim porastom broja turističkih posjeta u zadnje tri godine.
RAST DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA
U 2015 u BiH je investirano 480 miliona KM, u 2016. je investirano 540 miliona KM, dok je u 2017 godini ostvaren rekordan iznos direktnih stranih investicija u BiH, u visini od skoro milijardu KM, što je najbolji rezultat u posljednjoj dekadi.
JAVNI DUG BIH
Što se tiče javnog duga Bosna i Hercegovina je umjereno zadužena zemlja, što doprinosi njenoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i pored ograničenog pristupa vanjskom finansiranju, može računati na dalju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija.
U poređenju s državama iz regiona, BiH je i u apsolutnom i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Dug BIH je 6 milijardi €, što je ispod 40% GDP-a, dok je npr. javni dug Srbije premašio 25 milijardi eura (73 posto BDP-a), a Hrvatske veći od 40 milijardi € i iznosi više od 85% GDP-a.
Osim relativno niske zaduženosti, BiH ima i neuporedivo povoljniju strukturu javnog duga. Naime, glavninu našeg javnog duga (skoro 85 posto) čine dugoročni krediti Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, s niskom kamatnom stopom od 0,8 do 1,7 posto i dugim rokom otplate, dok većinu javnog duga Srbije i Hrvatske čine kratkoročne pozajmice nastale emisijom državnih obveznica, s kratkim rokom otplate (3-6 godina) i visokom kamatnom stopom (4 do 6 posto) dok je prosječna kamatna stopa javnog duga BiH svega 1,7 posto.
SIGURNOST, REGIONALNA I MEĐUNARODNA SARADNJA
BiH aktivno učestvuje u sljedećim programima EU: Horizont 2020, Kreativna Evropa, Erasmus +, Evropa za građane, Fiscalis 2020, Carine 2020, COSME i Zdravlje za rast.
Uspješno je realiziran Projekt nominacije stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Odlukom Komiteta za svjetsku baštinu, nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka sa područja regije (od kojih se 22 nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine) upisano je na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Usvojeni su prioriteti za razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2016-2026. koji predstavljaju najpotpuniji pregled aktivnosti koje bi nadležni organi u BiH trebali provesti u preciziranim rokovima kako bi se osnažio razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i ostvarila njegova potpuna uključenost u Evropski prostor visokog obrazovanja.
Bosna i Hercegovina je odlučna da nastavi biti pouzdan partner Evropskoj uniji i njenim zemljama članicama u jačanju evropskog sigurnosnog prostora. Podsjećam da je pod predsjedavanjem Bosne i Hercegovine Komitetom ministara Vijeća Evrope otvoren je za potpisivanje Dodatni protokol uz Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju terorizma, koji se odnosi na fenomen učešća boraca na stranim ratištima.
U Bosni i Hercegovini u zadnje dvije godine nije zabilježen nijedan odlazak na strana ratišta, niti je zabilježen bilo kakav ozbiljniji sigurnosni incident.
U oblasti sprječavanja pranja novaca i financiranju terorizma, u proteklom periodu smo u potpunosti harmonizirali finansijski sistem sa standardima i zahtjevima Moneyval-a i FATF-a, čime je Bosna i Hercegovina skinuta sa „sive liste“ s nedostacima u pravnom okviru i ponovo vraćena u redovnu proceduru izvještavanja.
U proteklom periodu, Vijeće ministara BiH je ostvarilo kontinuirano jačanje regionalne saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana. Ostvaren je niz susreta zvaničnika, kako na bilateralnim tako i na multilateralnim skupovima. Regionalna saradnja predstavlja snažan impuls evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i podstiče ekonomski i demokratski razvoj kroz regionalno povezivanje, saradnju, međusobno razumijevanje i jačanje povjerenja.
NAPREDAK / DOSADAŠNJI I BUDUĆI IZAZOVI
KAO NEKE OD NAJVAŽNIJIH REZULTATA BI ISTAKNUO NAPREDAK NA PUTU EVROPSKIH INTEGRACIJA, EKONOMSKI RAST, OČUVANJE UKUPNE STABILNOSTI I OTVARANJE VIŠE DESETINA HILJADA RADNIH MJESTA, ŠTO PREDSTAVLJA OPTIMISTIČAN TREND U CILJU RJEŠAVANJA NAJVAŽNIJEG MAKROEKONOMSKOG I SOCIJALNOG PROBLEMA U BIH – A TO JE PITANJE NEZAPOSLENOSTI – POSEBNO MEĐU MLADIM LJUDIMA.
ISTO TAKO, ŽELIM JASNO KAZATI DA OVAKVE TRENDOVE SMATRAMO OBEĆAVAJUĆIM ALI NE I DOVOLJNIM, I DA ĆEMO BITI ZADOVOLJNI TEK ONDA KADA KORIST OD REFORMI BUDU MOGLI OSJETITI SVI GRAĐANI BIH I KADA SE STVORE UVJETI DA SVI MOGU ŽIVJETI OD SVOGA RADA.
Mnoge aktivnosti i projekti su mogli biti urađeni brže i efikasnije da nije postojala kontinuirana, i vidljiva i nevidljiva, opstrukcija:
Odgovori na Upitnik su trebali biti završeni do septembra 2017., ali je kompletan proces produžen zbog šestomjesečne blokade rada mehanizma koordinacije od strane institucija RS-a;
Energetska strategija za BiH, iako je na nivou BiH pripremljena, još uvijek nije usvojena zbog višemjesečnog čekanja na pozitivno mišljenje iz Vlade RS-a;
IPARD sredstva se ne koriste već godinama, zbog čega je poljoprivredni sektor u BiH izgubio desetine miliona eura, jer Vlada RS-a ne prihvata osnivanje jedne platne Agencije u skladu sa praksom u svim drugim državama evrope i regiona, itd.
Smatram da je neophodno nastaviti na aktivnostima koje će voditi ka dobivanju kandidatskog statusa i otvaranju pregovaračkih poglavlja za članstvo u EU, pripremiti i usvojiti inoviranu Reformsku Agendu za period 2018-2022, sa novim Akcionim planom, mjerama i reformama, nastaviti aktivnosti na borbi protiv kriminala, korupcije i svih oblika ekstremizma i očuvati stabilnost i sigurnost u zemlji i regionu.
